Josip Pupačić

Pjesme, ogledi i zapisi

180,00 HRK s PDV-om Dostava: 3 do 5 radnih dana

ISBN: 978-953-150-339-6

Nakladnik: Matica Hrvatska

Godina izdavanja: 2018.

Uvez: tvrdi

Br. stranica: 384

Količina:

O knjizi:

U knjigu izabranih djela Josipa Pupačića uvrštene su zbirke pjesama koje je za života objavio, a također i knjiga pje­sama Moj križ svejedno gori, objavljena 1971. postumno. Tu je knjigu autor osobno za života priredio, a njezino objavljiva­nje predusrela je tragična smrt. U ovo izdanje ušle su i pjesme koje je Pupačić objavljivao u periodici, ali ih nije uvrstio ni u jednu svoju zbirku, a načinjen je i izbor iz pjesama objavlje­nih nakon njegove smrti u Sabranim pjesmama 1978, koje je prema ostavštini priredio Miroslav Vaupotić. U Ogledima je donesen izbor iz Pupačićevih književnopo­vijesnih radova, objavljenih u periodici, koji predstavljaju pje­snika kao sveučilišnog nastavnika, znanstvenika i kritičara u hrvatskoj suvremenoj znanosti o književnosti, u kojoj je izno­sio formulu nove moderne književne metodologije. Na kraju, u Autobiografskim zapisima, nalaze se dva autobiografska teksta: Životopis i Politička autobiografija.

»Pupačića u pjesničkoj dikciji resi jednostavnost poetskih percepcija, odlika koja je na cijeni od iskona umjetničkog stva­ranja, od prapočetaka poezije. Klonio se prazne forme, bezlič­ne metaformanije, ispraznog fraziranja i sterilne apstrakcije. Njegova ekspresija težila je da bude precizna, odgovorna, od­govarajuća. Iz njegovih brojnih rukopisnih koncepata, skica, fragmenata i definitivnih verzija koje su ostale u književnoj ostavštini vidljivo je koliko je savjesnosti i napora ulagao u po­stupak individualnog ostvarivanja pjesničkog izražaja. Iz broj­nih varijanata iste pjesme jasno se vidi koliko mu je značio“sveti misterij strukture” (Henry James). Posebice u svojim prvim zbirkama pjesama funkcionalno je u precioznosti lirske slike stapao čiste impresionističke emocije s elementima me­taforike moderne poezije.

(…) Pupačićeve kritičke refleksije nisu rezultat neke katedar­ske neoborive dogme i strogo prihvaćene morfologije, nego plod umjetničkog doživljavanja svijeta i prosuđivanja stilskih vertikala izražaja. Pišući o našim književnicima, nije se povo­dio za već uspostavljenim obrascima i kanonima, već je nasto­jao osmisliti stvaralačke impulse umjetničkog fenomena i re­akcije senzibiliteta« (Nedjeljko Mihanović)