• Snižena cijena

Ernst Kantorovic

Dva kraljeva tela

Naša prijašnja cijena 350,00 HRK
315,00 HRK Uštedi 10% s PDV-om Dostava: 3 do 5 radnih dana

ISBN: 978-86-86525-41-3

Nakladnik: Fedon

Godina izdavanja: 2012.

Uvez: tvrdi

Br. stranica: 691

Količina:

O knjizi:

Dva kraljeva tijela je remek djelo političke i pravne filozofije koje se bavi kontinuitetima i diskontinuitetima u nastanku moderne države. Ernst Kantorovic analizira motive kasnog srednjeg vijeka i pokazuje gdje se nalaze korijeni pojmova – suverenost, država, vlast, moć, zakon – kojima mi, danas, baratamo s lakoćom i samorazumijevanjem. „Ubijeđeni konzervativac u staroeuropskom značenju te riječi“ (kako kaže Vilijam Čester Džordan, pisac predgovora), pripadnik više njemačke klase, Ernst Kantorovic je od svoje mladosti (rođen 1895.) bio žestok tip. Sudionik u Prvom svjetskom ratu (ranjen), posle rata se ističe u uličnim borbama protiv komunista (ponovo ranjen). Akademsku karijeru započinje 1930. godine, ali kasnije odbija potpisati lojalnost nacionalsocijalistima smatrajući ih vulgarnim antisemitima i uopćte štetnom družinom, zbog čega 1938. emigrira u Ameriku. Posao dobija na Berkliju, ali ga nedugo potom i gubi jer i tu odbija podržati, u formi zakletve lojalnosti, makartijevsku istragu komunista. Na taj čin ga, očito, nije motivirala ljubav prema komunizmu, već to što je smatrao da takve izjave lojalnosti zadiru u akademsku slobodu. Najzad, dobija udoban posao na Prinstonu gdje će na Institutu za napredne studije raditi do smrti 1962. godine. Svoju veliku knjigu, u početku zamišljenu kao opširniji rad, pisao je više od deset godina. Kantorovic prati odvajanje svjetovne vlasti (države) od duhovnog autoriteta (crkve), koje se događa vijekovima kroz žestoke političke i juridičke borbe. Te borbe Kantorovic prati u juridičkim spisima i dokumentima toga doba i komentira ih sa zaraznom lucidnošću, naučničkom akribijom i – ne na posljednjem mjestu – izrazitim literarnim darom. Pravno-filozofska dovijanja su, oslanjajući se prije svega na rimsko pravo i Aristotela, nastojala da opravdaju postojanje kralja kao čovjeka sa smrtnim, „kvarljivim“ tijelom i, istovremeno, kao vječnog bića, simbola nepropadljivog tijela države. Kako, međutim, „zavarati trag“, kako se ratosiljati vlastoljubive crkve i njenih tumačenja vrhovne vlasti? Najprije se Krist, biće dvostruke prirode (i božanske i ljudske) uspostavlja kao mješovita osoba, dvojna ličnost (persona mixta), kao političko i privatno biće koje je imalo kompliciran i težak odnos sa ocem. Potom se kao osnova kraljevske vlasti pojavljuje deus terrenus, ili deus praesens (ovozemaljski bog), da bismo, potom, došli do razumjevanja božanskih i ljudskih zakona i čuvene formule legibus solutis (odriješen od zakona) koja će u potonjim vremenima poslužiti kao osnova legitimacije apsolutizma. Potom se osnova kraljevske vlasti pronalazi u političkom poretku i na scenu stupa zajednica shvaćena kao mistično tijelo, dakle kao organska cjelina kojoj dušu, naravno, udahnjuje Bog, ali sve slabije i sve neuvjerljivije. Dijelovi posvećeni pojmu domovine (patria), tome kako ostavština transcendira, odnosno kako preuzima ulogu Boga, te kako nastaju mitski obrasci koji u krajevima sveta poput Srbije i dalje odlično funkcioniraju, upravo su sjajni. U sedmom, najdužem poglavlju „Kralj nikada ne umire“, uz analizu različitih značenja krune, čitamo strpljive opise nadgrobnih kraljevskih skulptura i komentare njihove simbolike – figura leži, sjedi, ili je uspravna, na njoj je zdrav ili bolestan čovjek očuvanog tijela ili tijela načetog raspadanjem – kao i opise inauguracije kraljeva i njihovih sahrane, a upoznajemo se i sa poreklom čuvenog usklika „kralj je mrtav, živio kralj!“ (na žalost ljubitelja teorija zavjere i ovaj se uzvik primio uglavnom slučajno). Poseban segment posvećen je političkim motivima mita o Feniksu, ptici koja se uzdiže iz vlastitog pepela. Knjiga koja je započela analizom motiva iz Šekspirovih drama, završava se lijepom analizom Dantea. A sve ovo samo su mrvice sa raskošne Kantorovicove trpeze.