Darko Varga

Hrana,kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih

350,00 HRK s PDV-om Dostava: 3 do 5 radnih dana

ISBN: 978-953-239-193-0

Nakladnik: Meridijani

Godina izdavanja: 2016.

Uvez: tvrdi

Br. stranica: 495

Količina:

O knjizi:

"O Zrinskima (nešto manje o Šubićima Bribirskim) na hrvatskom jeziku dosad je objavljena prava biblioteka knjiga, publikacija i radova. Unatoč toj činjenici, o Zrinskima i njihovu vremenu niti približno nije istraženo i rečeno sve. Objavljeni radovi, a pogotovu simpoziji najupućenijih stručnjaka, uglavnom su se bavili tzv. "visokom" poviješću: istraživali su glavne događaje i ličnosti koje su ih kreirale i vodile. Uz to, dobar dio radova, osobito do prije kojih pola stoljeća, bili su gotovo izričito prožeti euforičnim gledanjem na povijesnu ulogu Zrinskih, gradeći (povijesno i te kako potreban) kult Zrinskih u razvoju hrvatske borbe za slobodu i nacionalnu opstojnost. Dakle, i na tom općepovijesnom planu još i danas nedostaju realne analize vremena i uloge Zrinskih u hrvatskoj prošlosti, odnosno objektivna ocjena njihova djelovanja i važnosti u kontekstu hrvatske, europske i svjetske povijesti. Na ta pitanja odgovore će dati educirani vrhunski stručnjaci, koristeći kod toga povijesne izvore svih zainteresiranih strana, pa i turske. Mora se konstatirati da su u rasvjetljavanju te važne etape povijesti ovog dijela Europe znatno aktivniji mađarski stručnjaci, iako i hrvatski polučuju sve zapaženije rezultate. U istraživanju vremena i uloge Zrinskih također nedostaju radovi o povijesti svakodnevice, dakle o načinu života, njegovim kvalitetama i manjkavostima. Manjkaju cjelovitiji odgovori kako se u to doba zapravo živjelo u reliquiae reliquiarum Hrvatske, kakvi su bili oblici i izričaji svakodnevnog tijeka života, odnosno kakva je bila povijest i sudbina i tzv. maloga čovjeka. Danas se u svijetu velikim koracima razvija grana povijesti koju su nazvali ekohistorija. Pojednostavljeno rečeno, to je povijesna disciplina koja proučava tijek, oblike i intenzitet međuodnosa čovjeka i prirode kroz povijest. A nekad je ta simbioza prirode i čovjeka bila znatno važnija nego li danas. Dakle, povijesna istraživanja trebaju se »spustiti« u mikroprostor, među ljude i u prirodu, da bi se mogao bar donekle rekonstruirati život svakodnevice. Na tragu takvih istraživanja je i ova knjiga. Ona donosi pravu bujicu podataka (zapravo, građu) o jednom segmentu svakodnevnog života u vrijeme Zrinskih: kako se u to doba proizvodila hrana, kako se jelo, pilo i blagovalo. Usput se i ova knjiga bavi i općenitim predstavljanjem obitelji Zrinski i njihova odnosa spram povijesnih zbivanja i ličnosti toga doba. Međutim, težište prikaza je ipak na sustavnoj prezentaciji svih sastavnica prehrane toga burnog vremena. Tom ekohistorijskom temom dosad se bavilo vrlo malo istraživača, a velika vrijednost ove studije je i u tomu što autor najvećim dijelom koristi mađarske povijesne izvore, odnosno donosi građu koja je dosad mahom bila nepoznata hrvatskoj historiografiji. Iako se prvenstveno bavi prehranom, pilom i blagovanjem, ova knjiga daje vrlo široki uvid u način života na vlastelinstvima Zrinskih, odnosno na njihovim dvorovima i u utvrdama, pa i niz zanimljivih i manje poznatih podataka o pojedinim članovima grofovske obitelji Zrinski (i drugih osoba vezanih uz njih), te o tadašnjim važnim zbivanjima. Tako u prva tri poglavlja knjiga donosi temeljite podatke o članovima obitelji Zrinski od Nikole IV. Zrinskog do Adama Zrinskog, odnosno o životu na Čakovečkom vlastelinstvu od 1546. do 1691. godine. Tu su obrađeni i podaci o titulama i funkcijama Zrinskih, o njihovim vjenčanjima i brakovima, vezama s drugim velikaškim obiteljima i tadašnjim humanistima i umjetnicima te o povijesti i značenju znamenite Bibliotheke Zriniane. Upravo iz djela iz te knjižnice izvire i jedan dio građe koja je obrađena u ovoj knjizi, što joj daje dodatnu vjerodostojnost. Donose se i suvremeni opisi zrinskoga dvora i utvrde u Čakovcu, na kojem se dobrim dijelom i "odvija radnja" ove knjige. Logičnim redoslijedom potom se prikazuje »okvir« u kojem se odvija, događa blagovanje. Pravom bujicom dosad nepoznatih ili malo poznatih podataka (uglavnom iz mađarskih, ali i drugih vrela) opisuju se tadašnje blagovaonice, oprema i posuđe, pokućstvo i prostorni rasporedi, te običaji i posluga kod blagovanja. Da bi opisao izvorište zrinskog posuđa i druge opreme, autor temeljito prikazuje i povijest i značenje njihovih rudnika i rudarstva – pogotovu rudnike u Gvozdanskom (gdje su Zrinski kovali i vlastiti novac) i na Medvedgradu, te tradicionalno ispiranje zlata na rijekama Muri i Dravi. Iza toga slijedi opis i popis posuđa za jelo i piće, jedaćeg pribora, te načina posluge i običaja organiziranja zabava i proslava. U tom bloku knjige prikazana je proizvodnja hrane i opskrba za posadu i stanovnike slavne utvrde Siget (Szigetvar), s posebnim osvrtom na prehranu i obranu utvrde tijekom opsade i bitke u 1566. godini, koja je završila herojskom pogibijom Nikole IV. Zrinskog. Vinogradima, podrumarstvu, pečenju rakije i pripremanju likera očekivano je posvećena osobita pozornost. S tim u vezi je i uživanje u kavi i duhanu. I u tim agrarnim granama na vlastelinstvima Zrinskih nije se nimalo zaostajalo za razvijenom Europom – dapače, iz Europe se dolazilo u Čakovec da se vide novine i običaji. To se odnosi i na načine kuhanja i pripremanja hrane, uz primjenu tada najmodernije opreme u kuhinji. Posebno poglavlje posvećeno je opisima prometanja hranom, jer su zrinska imanja i u tom segmentu trgovanja imala izravne veze s gotovo cijelom Europom. Knjiga donosi fascinantne, temeljite opise proizvodnje svih vrsta hrane na imanjima Zrinskih. Pravo je čudo kako se uopće do danas sačuvalo toliko građe i opisa proizvodnje povrća, voća, bilja, pa i stoke, peradi, ptica, ljekovitoga bilja i drugih prehrambenih proizvoda, a autor ih je pronašao mahom u mađarskim vrelima i ovdje ih je popularno i sustavno prezentirao. Valja osobito istaći zanimljive opise i ocjene značenja tadašnjeg lova i ribolova, vrste i načine pripremanja riba, zatim oblike i uspješnost skladištenja i čuvanja hrane, te proizvodnju i dobavu začina, dodataka jelima, mliječnih proizvoda, pa opise mlinarstva i proizvodnje tjestenine i kruha, te konačno tekućih dodataka jelima. Taj vatromet podataka o hrani i prehrani završava zbirkom recepata iz vremena Zrinskih. Tu je ponajprije rukopisna kuharica Zrinskih, ali i recepti iz zbirki Galgoczy i Fay, te iz znamenite Kološvarske kuharice. Ponovno pripremanje i popularizacija tih starinskih jela zacijelo bi danas bio pravi turistički hit. Na kraju knjige uvršteni su i dodaci (dokumenti) o sadnji i cijepljenju voćaka, te obilje podataka o prihodima i izdacima imanja Zrinskih, a posebice o poslovanju kuhinje. Da zaključimo, ova je knjiga nesumnjivo vrijedan prinos poznavanju povijesti Hrvatske (i Ugarske) u doba Zrinskih (16. i 17. stoljeća). Ona je sadržajna i ekohistorijska novina, koja baca novo historiografsko svijetlo na život u »ostacima ostataka« Hrvatske u doba obrane i borbi s Osmanlijama. Građa iz ove knjige zasigurno će mnogim istraživačima pomoći u njihovim studijama o Zrinskima i njihovu vremenu (iz bilo kojega gledišta), te će svakako biti poticaj novim stručnjacima da se bave tim povijesnim razdobljem." U Zagrebu, na 450. godišnjicu Sigetske bitke, prof. dr. sc. Dragutin Feletar, član suradnik HAZU